Hadži-Prodanova pećina

Hadži-Prodanova pećina je dobila ime po Karađorđevom vojvodi koji je u pećinu sklanjao zbegove. Nalazi se u dolini Rašćanske reke,( pa je zbog toga zovu i „Rašćanska pećina“- raniji naziv „Šljepaja“), udaljena 7. kilometara od Ivanjice na putu za Guču na nadmorskoj visini oko 600 metara. Ispitana dužina pećine je oko 400 metara i sastoji se od dva sprata. Donji sprat pored glavnog ima i dva sporedna kanala. Ulazni deo pećine je širine oko 3 metra i završava se suženjem iza koga se nalaze prostrane dvorane koje su dugačke oko 50 metara i široke oko 15 metara. Desna strana ove dvorane pokrivena je bigrenim salivom i serijom plitkih bazenčića. U centralnom delu dvorane nalaze se debeli stalaktiti i stalagniti, a na stranama moćni salivi kao okamenjeni vodopadi. Dvorana se završava sa dva manja prodora-procepa. Gornji sprat počinje iz dvorane glavnog kanala i ispunjen je raznobojnim i raznovrsnim nakitom.

U Hadži-Prodanovoj pećini je, ekipa studenata na čelu sa profesorom Biološkog fakulteta Beogradskog univerziteta dr Božidarom Ćurčićem, pronašla 25 novih vrsta pećinskih životinja (insekata), koje u svetu, ili nisu poznate ili su retke.

Na inicijativu SO- Ivanjica i Turističke organizacije opštine Ivanjica pristupilo se uređenju pećine.

U periodu između 9 i 30 juna 2003 godine u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva, a čije troškove je snosila SO Ivanjica, su sprovedena zaštitna arheološka iskopavanja u pećini. Istraživanja su realizovana u saradnji Filozofskog fakulteta ( dr Dušan Mihailović, docent na Odelenju za arheologiju) i Narodnog muzeja u Beogradu, a u njima su učestvovali i stručnjaci Geografskog fakulteta u Beogradu, Istorijskog instituta u Beogradu kao i studenti arheologije iz Beograda.

Hadži-Prodanova pećina

Prilikom iskopavanja u površinskom sloju i recentnom ukopu na samom ulazu u pećinu nađeni su fragmenti keramike iz starijeg gvozdenog doba (Basarabi kompleks), zatim u geološkom sloju 2. kostatovani su okresani kameni artefakti koji pripadaju gravetijenskom ili epigravetijenskom tehnokompleksu i pripadaju vremenu 20. ili 10. milenijuma pre n.e.(mlađi horizont), u geološkom sloju 5, ispitanom na površini od svega 2 m, otkriveni su nalazi srednjeg paleolita i nije mlađi od 40. milenijuma pre n.e.(stariji horizont), kao i velika količina kostiju pleistocenskih životinja.

Svi nalazi su veoma značajni jer pripadaju periodima koji u našoj zemlji nisu dovoljno istraženi, tj. radi se o nalazima koji su tipični za periode i kulture kojima pripadaju (musterijen, gravetijen/epigravetijen).

Nalazi od kristala kvarca nisu karakteristični, kako za srednji tako i za rani gornji paleolit pa bi Hadži-Prodanova pećina mogla da predstavlja jedno od najstarijih nalazišta u svetu na kome se javljaju artefakti od ovog materijala.

U drugoj polovini jula i početkom avgusta 2004. godine su nastavljena istraživanja (iskopavanja) od strane iste ekipe čiji rad je finansiralo Ministarstvo kulture R. Srbije i pronađeno je oko šezdesetak predmeta starih od 40 do 45 hiljada godina p.n.e. U pitanju su ostaci materijalne kulture neandertalaca. Većina pronađenih alatki je napravljena od kvarca. Pronađeni su kristali kvarca što je retkost u Evropi, kao i alatku od gorskog kristala koja je svedočanstvo o duhovnom životu neandertalaca tj. o njihovom osećaju za lepo.

Pećina je bila privremeno stanište lovaca-neandertalaca i pećinskog medveda čija su lobanja i brojne kosti i zubi pronađeni u pećini.

Hadži-Prodanova pećina ulazi u malobrojna višeslojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu i pruža veliki potencijal za buduća istraživanja. Hadži-Prodanova pećina predstavlja kombinaciju važnog turističkog, speleološkog i arheološkog objekta.

Iznova je sagrađena porušena crkva ispred pećine poznatija kao „Adžijina“ koja je prvi put sagrađena 1809. godine i posvećena Arhangelu Mihailu.

Radno vreme

Radno vreme Hadži- Prodanove pećine

Preventivno privremeno zatvoreno za posetioce

Informacije

Ulasci su na svakih pola sata. Poslednji ulazak pola sata pre isteka radnog vremena.

Deca uzrasta do sedam godina ne plaćaju usluge vodiča u pećini.

Dece školskog uzrasta osnovnih i srednjih škola plaćaju usluge vodiča u iznosu od 100,00 dinara po osobi.

Odrasli plaćaju uslugu vodiča u pećini u iznosu od 300,00 dinara po osobi.

Lokacija na mapi

Galerija